Situacija sa krompirom u 2018.

Autor: Dr. Živko Bugračić

Rod krompira u ravničarskim područjima kod nas je uglavnom za 10-20% niži u odnosu na prethodne godine, ali je kišovit period pogodovao krompiru na rastresitom zemljištu u brdsko-planinskim krajevima. Tu su prinosi bili veoma dobri ako su usevi bili dobro zaštićeni od plamenjače u julu. Mnogi proizvođači u tim krajevima su ostvarili duplo veće prinose u odnosu na sušnu 2017-tu. Dobri proizvođači ranog krompira i oni koji su vadili tzv. letnji krompir pre čestih julskih kiša ostvarili su odlične prinose i dobru zaradu.

Evropska Unija daje procene o umanjenju proizvodnje tržišno upotrebljivog krompira za oko 20% u odnosu na višegodišnji prosek. Najveći deficit je u Nemačkoj za koju se procenjuje da sigurno neće imati dovoljno konzumnog krompira, jer je ukupan rod manji za oko 2 miliona tona. Podbačaj prinosa u najvećem broju zemalja je 10-15%, ali se ističe da je veliki problem visok procenat tržišno neupotrebljivog krompira zbog deformiteta krtola, proklijavanja, i očekivanih problema brzog klijanja krompira u skladištu koji je prošao kroz period jakog stresa u letnjim mesecima.. Trenutno su cene najznačajnijih sorti za ovu namenu preko 0,25-0,28 EUR/kg, odnosno nešto više od sorti za stonu upotrebu (0,22-0,25EUR/kg – VP cena je za krompir u rasutom stanju).

Očito je da Srbija trenutno ima prilično jevtin domaći krompir, koji neće biti dovoljan za podmirenje potreba u toku proleća do roda 2019. Ovoga puta ćemo uvoziti znatno skuplji krompir sa Zapada, pre svega iz Francuske koja je imala pad proizvodnje oko 8% u odnosu na prošlu godinu. Francuski farmeri će ove godine zalečiti rane iz prethodne sezone uz pristojnu kamatu. Ostaje manja doza straha da li će na našem tržištu biti krompira iz Belorusije, jer prazni kamioni posle istovara jabuka u Rusiji treba nešto da dovezu. Belorusija trenutno izvozi krompir u Rusiju, koja će zbog mestimično velike suše imati značajne potrebe za krompirom, posebno u toku proleća. Trenutno naši farmeri od posrednika u prodaju dobijaju 22-30 dinara/kg, što ostavlja još puno prostora domaćim proizvođačima da ne strepe od uvoza. Dobar kvalitet i adekvatno uskladišten krompir bi trebali da dođu do izražaja u narednim mesecima.


Tokom vegetacionog perioda krompira u 2018. godini vremenske prilike nisu bile naklonjene proizvođačima krompira u skoro čitavoj Evropi.

sitan krompir Proizvođačima krompira u Mediteranskoj zoni kišovito proleće je znatno umanjilo rod, bilo je puno problema sa praznim mestima i lošim nicanjem, kao i truleži krtola. Umanjeni rod je farmerima doneo znatno više cene u odnosu na prethodnu godinu, kao i u u poređenju sa višegodišnjim prosekom. Krompir koji se gaji u evropskoj i severno-afričkoj zoni Mediterana se uglavnom seče na nekoliko dana pre sadnje, tako da su u toj varijanti rizici od infekcija znatno veći u uslovima kišovitog proleća. Cene krompira u Portugalu i Španiji su u maju i junu bile oko 0,40EUR, rod je bio znatno manji, što je omogućilo francuskim farmerima da prodaju skoro svu robu iz prepunih skladišta od roda 2017.

Francuzi su inače bili „glavni krivci“ za rekordno niske cene tokom čitave sezone prodaje prošlogodišnjeg roda zbog hiperprodukcije. I druge vodeće zemlje severo-zapadne Evrope su imale značajne tržne viškove, kako stonog tako i za preradu u pomfrit, tako da je jevtin krompir ozbiljno poremetio situaciju u zemljama članicama EU, ali i na području Zapadnog Balkana. Srbija je uvezla oko 20.000 tona merkantilnog krompira samo iz Francuske, po cenama na utovaru od 5-8 centi/kg, što je potpuno demoralisalo domaće proizvođače. Francuzi se nisu mogli osloboditi viška od oko 1,5 miliona tona čak ni u toku leta, a njihovi farmeri su skoro sav rod iz 2017. prodavali po cenama koje su 50-70% od troškova proizvodnje.

Odloženi početak sadnje u čitavoj Evropi i kod nas usledio je zbog zahlađenja početkom Aprila, tako da je najveći deo sadnje širom Evrope kasnio najmanje 2 nedelje. Vodeće zemlje u proizvodnji krompira (Holandija, Belgija, Nemačka, Velika Britanija, delimično Francuska) i skandinavske zemlje, imale su i prekid sadnje krajem aprila, tako da je puno krompira zasađeno polovinom maja meseca. Već tada se znalo da će proizvodnja biti sa manjim prinosima, jer krompiru do sklapanja redova ne pogoduju dnevne temperature preko 25oC. Početkom juna u navedenim zemljama su naglo porasle temperature, padavine su bile retke i sa malo kiše, a najgora situacija je bila sa visokim temperaturama u julu meseci i rekordno malom količinom padavina. Temperature od 30-35 oC bile su praćene jakim vetrovima, tako da veoma skromni kapaciteti sistema za navodnjavanje nisu mogli da odgovore na velike zahteve useva za vodom.

U istom periodu područje Balkana bilo je pod uticajem čestih kiša, pa su mnoge njive bile prevlažene u dužem periodu, što je uticalo na blokadu funkcionisanja korenovog sistema i nalivanja krtola, odnosno biljke su dugo bile u stanju stresa. Ovo je bio odličan momenat za jak napad Rizoktonie i Alternarie koji su tipične patogeni za uslove tzv. slabosti biljke. Nedostatak kiseonika se odrazio na manju sposobnost korena za usvajanje hraniva, a uvećane lenticele su omogućile ulaz patogena (pre svega Erwinie i plamenjače krtola) koji su prouzrokovali truljenje izvesnog broja krtola kod skoro svih sorti. Posledice ovih događanja proizvođači su videli kroz prebrzo odumiranje nadzemne mase krajem jula i početkom avgusta, a oni koji su vadili tzv. Letnji krompir primetili su sve veći broj deformisanih i trulih krtola počev od polovine jula, a posebno u avgustu. Rod krompira u ravničarskim područjima kod nas je uglavnom za 10-20% niži u osdnosu na prethodne godine, ali je kišovit period pogodovao krompiru na rastresitom zemljištu u brdsko-planinskim krajevima. Tu su prinosi bili veoma dobri ako su usevi bili dobro zaštićeni od plamenjače u julu. Mnogi proizvođači u tim krajevima su ostvarili duplo veće prinose u odnosu na sušnu 2017-tu. Dobri proizvođači ranog krompira i oni koji su vadili tzv. Letnji krompir pre čestih julskih kiša ostvarili su odlične prinose i dobru zaradu.

pomfrit Nakon gore navedenog postavlja se pitanje kakva će biti sezona prodaje u narednih 6 meseci. Evropska Unija daje procene o umanjenju proizvodnje tržišno upotrebljivog krompira za oko 20% u odnosu na višegodišnji prosek. Najveći deficit je u Nemačkoj za koju se procenjuje da sigurno neće imati dovoljno konzumnog krompira, jer je ukupan rod manji za oko 2 miliona tona. Podbačaj prinosa u najvećem broju zemalja je 10-15%, ali se ističe da je veliki broblem visok procenat tržišno neupotrebljivog krompira zbog deformiteta krtola, proklijavanja, i očekivanih problema brzog klijanja krompira u skladištu koji je prošao kroz period jakog stresa u letnjim mesecima. Početak ozbiljne kampanje vađenja u zemljama Zapadne Evrope je krenuo tek posle 25-og septembra (krompir je prevremeno sazreo zbog podsušivanja cime), jer se čekalo da padavine omekšaju zemlju i rekondicioniraju krtole za mehanizovano vađenje. Sezona vađenja će se verovatno završiti do polovine novembra, u koliko budu povoljne meteo prilike jer i suvo i kišovito vreme usporavaju mehanizovano vađenje. Umanjen rod, prilično sitne i deformisane krtole su problem za prodaju krompira kroz supermarkete, a posebno za prerađivače pomfrita. Trenutno su cene najznačajnijih sorti za ovu namenu preko 0,25-0,28 EUR/kg, odnosno nešto više od sorti za stonu upotrebu (0,22-0,25EUR/kg – VP cena je za krompir u rasutom stanju). Tržište pomfrita je veoma nestabilno jer je ono doživelo procvat u poslednjih 5-6 godina, tako da je cena pomfrita već porasla za preko 50%. Prerađivači su ugovorili sa farmerima cenu u toku proleća na oko 0,08-0,11 EUR/kg, ali je uvek na tržištu skoro polovina neugovorenih količina koje će se ove sezone prodavati za oko 4 puta skuplje u odnosu na prošlu jesen. Već sada se javno priča da će se prilično spustiti i kriterijumi u pogledu altrnativnih sorti za preradu u pomfrit, kao i kvaliteta sirovine.

Očito je da Srbija trenutno ima prilično jevtin domaći krompir, koji neće biti dovoljan za podmirenje potreba u toku proleća do roda 2019. Ovoga puta ćemo uvoziti znatno skuplji krompir sa Zapada, pre svega iz Francuske koja je imala pad proizvodnje oko 8% u odnosu na prošlu godinu. Francuski farmeri će ove godine zalečiti rane iz prethodne sezone uz pristojnu kamatu. Ostaje manja doza straha da li će na našem tržištu biti krompira iz Belorusije, jer prazni kamioni posle istovara jabuka u Rusiji treba nešto da dovezu. Belorusija trenutno izvozi krompir u Rusiju, koja će zbog mestimično velike suše imati značajne potrebe za krompirom, posebno u toku proleća. Trenutno naši farmeri od posrednika u prodaji dobijaju 22-30 dinara/kg, što ostavlja još puno prostora domaćim proizvođačima da ne strepe od uvoza. Dobar kvalitet i adekvatno uskladišten krompir bi trebali da dođu do izražaja u narednim mesecima.